Najbolje rješenje ljublanske džamije

Islamska zajednica u Republici Sloveniji je objavila, 30. juna 2011. godine, međunarodni anonimni arhitektonski natječaj za idejno projektno rješenje za Islamski vjerski i kulturni centar u Ljubljani. Natječaj je bio otvoren do 3. oktobra 2011. godine. Na natječaj se prijavilo 78 arhitekata, odnosno biroa iz više evropskih država (BiH, Hrvatska, Srbija, Austrija, Italija, Španija, Njemačka i Slovenija) i jedna prijava je bila iz Sjedinjenih Američkih Država. Svoja rješenja i prijedloge poslali su 44 arhitekte.

Komisija u sastavu:

Prof. Janez Koželj, univ.dipl.ing.arh., zamjenik ljubljanskog gradonačelnika i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, predsjednik Komisije,muftija dr. Nedžad Grabus, potpredsjednik Komisije, članovi/ce:  mr. Miran Gajšek, univ.dipl.ing.arh., načelnik Odjela za uređenje prostora Gradske uprave Ljubljana,Darja Pergovnik, univ.dipl.ing.kraj.arh., (Zavod za očuvanje kulturne zaostavštine, Matevž Čelik, univ.dipl.inž.arh., direktor Muzeja za arhitekturu i oblikovanje, prof. mr. Peter Gabrijelčič, univ.dipl.inž.arh., dekan Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani, prof. dr. Ahmet Hadrović, dipl.ing.arh., dekan Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, dr. Stojan Pelko, doktor soc. znanosti, Nevzet Porić, sekretar Islamske zajednice u Republici Sloveniji i dr. Ahmed Al-Meraikhi, direktor međunarodnog odjela za razvoj Države Qatar, na osnovu izvještaja kojeg je pripremila Urša Vrhunc, kao reporter projekta, zasjedala je 16. i 17. novembra 2011. godine, u Ljubljani i birala najbolje rješenje ljubljanske džamije. Nakon duge diskusije i stručnih objašnjenja članova komisije, a posebno prof. Janeza Koželja, prof. mr. Petra Gabrijelčiča i prof. dr. Ahmeta Hadrovića, koji su komentirali svaki projekat posebno, Komisija je odredila uži krug projekata o kojima je ponovo davala odvojena mišljenja. Veliki doprinos u raspravi dao je dr. Ahmed Al-Meraikhi iz Katra sa svojim stručnim sugestijama i mišljenjem. Nakon rasprave koja je trajala dva dana iskristalizirala su se tri projekta koji su ušli u najuži krug. Prevladalo je mišljenje da je potrebno odabrati rješenje koje nudi simbole islamske arhitekture tj., tradicionalne elemente islamske arhitekture i moderne zapadne arhitekture koja uklapa jedan novi objekat u potpuno novi prostor. Komisija se opredijelila za mišljenje, da buduća džamija mora biti spona Istoka i Zapada, odnosno tradicionalnih i modernih elemenata. Otvorenost, pristupačnost, a istovremeno zaklonjenost harema džamije i funkcionalnost kako upotrebe tako same izgradnje bili su presudni za odabir idejnog rješenja timskog rada arhitektonskog biroa Bevk Perović arhitekti d.o.o. iz Ljubljane koji su svoj rad predali pod šifrom DIMIS. Po riječima profesora iz Ljubljane, radi se o jednom od najboljih arhitektonskih biroa u Sloveniji. Rezultati kompletnog natječaja biće objavljeni nakon što Komisija pripremi detaljan i stručan izvještaj o natječaju. Tada će biti objavljeno drugo i treće mjesto kao i tri otkupljena projekta natječaja.

Izabrano rješenje predstavili su na konferenciji na štampi gradonačelnik Zoran Janković, njegov zamjenik prof. Janez Koželj i muftija dr. Nedžad Grabus u petak, 18. novembra 2011. godine, nakon džume namaza.
Prof. Janez Koželj u svom uvodnom govoru kazao je da će objekat biti intiman, otvoren, a izgled centra će izgledati jednostavno i biće kombinacija apstraktnog jezika moderne evropske arhitekture koja se izražava s modernim kubičnim oblicima. Kazao je također da su i ostali projekti urađeni na visokom nivou.
Gradonačelnik Zoran Janković usporedio je projekat džamije sa njegovim najvećim projektom tj., izgradnjom sportskog centra Stožice. Njemu se nikad nije sviđalo da muslimani svoje vjerske obrede obavljaju u sportskim salama. Očekuje da bi se u narednoj godini mogli pribaviti svi potrebni dokumenti kao i građevinska dozvola.
Muftija dr. Nedžad Grabus prvo se zahvalio svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom projektu. Posebno se zahvalio svojim suradnicima Ibrahimu ef. Malanoviću, Harisu Muratagiću i Nevzetu Poriću. U nastavku je kazao da džamija nikad nije bila problem muslimana, već problem onih koji odlučuju da li će se ona graditi. Muftija Grabus smatra da džamija mora biti mjesto otvoreno za sve. »Mi kao evropski muslimani bićemo ponosni na ovaj projekat,« kazao je Muftija i dodao da želi da ovaj projekat povezuje i otvara nove mogućnosti.
Sa ovim je završen jedan od važnih koraka ka izgradnji džamije u Ljubljani koji traje od 1969. godine. Sada Islamska zajednica kreće u nove izazove, tj., izrada projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu, zatim izrada izvedbenog projekta i sama izgradnja.
Molimo Svevišnjeg Allaha, dž.š., da nam olakša da što prije okončamo projekt.